Carski kult u Saloni

Počeci carskog kulta u Saloni sežu u Augustovo doba, kada se na forumu najstarijeg dijela grada (Urbs vetus) podižu dva manja hrama. Brojni su sporadični nalazi skulptura careva i članova carske obitelji ili posvetni natpisi na postamentima njihovih kipova i građevina podignutih u njihovu čast. Kontinuirani razvoj carskog kulta može se pratiti sve do razdoblja tetrarha, što je potvrđeno novim istraživanjima u istočnom dijelu grada (Urbs orientalis), gdje se na glavnome gradskom trgu nalazio Jupiterov hram obnovljen u Dioklecijanovo vrijeme. Upravo se na forumima kao izraz državne politike razvija carski kult povezan sa službenim kultom Rima. Nastao je pod utjecajem istoka, gdje je štovanje vladara kao božanstva bilo ukorijenjeno i uobičajeno.

Nakon Augustove apoteoze senat je 14. godine štovanje Augusta proglasio službenim te se kroz carski kult izražava odanost i lojalnost provincija politici Rima. Vjerojatno se i na salonitanskom forumu nalazila skupina carskih kipova, tj. Augusta i članova njegove obitelji, čiji se elementi tek naziru. Naime salonitanskom carskom kultu pripisuje se mramorna ženska glava, vjerojatno Livijina, te monumentalna skulptura lika odjevenog u togu čija glava, nažalost, nije sačuvana. Iz Salone potječu portreti članova carske obitelji, dječaka Nerona i Druza Cezara, Augustovih potomaka. Otvoreno je pitanje kipa carskog princa s obzirom da je neskladno restauriran od više dijelova raznolikih skulptura.

U zvoniku splitske katedrale bio je uzidan monumentalni natpis carice Faustine (CIL III 14243), danas u Arheološkome muzeju u Splitu. Postament za caričinu skulpturu vjerojatno je izvorno bio postavljen u svetištu carskoga kulta u Saloni, za vladavine cara Marka Aurelija, zaslužnog ne samo za podizanje novih bedema nego i za znatnu obnovu glavnoga grada provincije Dalmacije.

Najpoznatije su salonitanske skulpture portreti carice Plautile i dva mramorna portreta u dvije inačice s različitim frizurama, a oba su potvrđena Plautilinim prikazima na novcu. Premda je to jedini zasad sačuvani primjer skulpture iz dinastije Severa, očito je nastavljena tradicija štovanja careva i članova njihovih obitelji u hramovima namijenjenim carskom kultu i propagandi. Posljednje razdoblje u kojemu se može pratiti carski kult u Saloni ono je tetrarhijskih vladara. Upravo carici Priski pripada baza nedavno pronađena u samome središtu Salone.